Pravilnim planiranjem i primjenom, rotacija usjeva može značajno da doprinese zdravlju vaših poljoprivrednih površina i povećanju prinosa.
Rotacija usjeva je praksa uzgoja različitih vrsta biljaka na istom području u različitim sezonama ili godinama. Ova metoda poljoprivrede ima dugu istoriju i koristi se za održavanje zdravlja zemljišta, poboljšanje prinosa i smanjenje potrebe za hemijskim sredstvima.
Igra ključnu ulogu u održivom uzgoju. Ova praksa smanjuje rizik od bolesti i štetočina, poboljšava strukturu zemljišta i povećava biološku raznolikost. Na taj način poljoprivrednici mogu postići dugoročnu korist i održivost svojih poljoprivrednih sistema.
Prednosti rotacije usjeva
Smanjenje štetočina i bolesti – kada se iste biljke uzgajaju na istom području iz godine u godinu, štetočine i bolesti specifične za te biljke mogu se brzo razmnožiti. Rotacija usjeva prekida njihov ciklus i smanjuje njihovu prisutnost.
Poboljšanje plodnosti zemljišta – različite biljke koriste različite hranljive materije iz zemlje. Rotacija usjeva omogućava zemljištu da se oporavi, jer se iscrpljene hranljive materije mogu nadomjestiti uzgojem biljaka koje ih manje koriste.
Povećanje biološke raznolikosti – rotacija usjeva podstiče raznolikost mikroorganizama u tlu, što dovodi do zdravijeg tla. Ova praksa takođe podržava korisne insekte i druge organizme koji doprinose prirodnom suzbijanju štetočina.
Planiranje rotacije
Planiranje rotacije usjeva zahtijeva razumijevanje potreba različitih biljaka i njihovog uticaja na zemljište. Poljoprivrednici treba da razviju višegodišnji plan koji uključuje uzgoj različitih biljaka na svakom dijelu zemljišta.
Biljke se mogu grupisati prema njihovim potrebama za hranljivim materijama i načinima uzgoja. Na primjer, mahunarke, koje obogaćuju tlo azotom, mogu se uzgajati nakon biljaka koje koriste puno azota, kao što su kukuruz ili pšenica.
Rotacija u tri ili četiri godine
Uobičajena praksa je rotacija u tri ili četiri godine. Na primjer, prva godina može biti posvećena uzgoju žitarica, druga mahunarkama, treća korjenastim biljkama, a četvrta travama ili zelenišnom đubrenju.
U nastavku pogledajte neke od primjera.
Trodjelna rotacija
- Prva godina: Kukuruz
- Druga godina: Mahunarke (pasulj, grašak)
- Treća godina: Korjenasto povrće (šargarepa, repa)
Četvorodjelna rotacija
- Prva godina: Pšenica
- Druga godina: Mahunarke
- Treća godina: Povrće koje koristi puno hranljivih materija (npr. kupus, brokoli)
- Četvrta godina: Zelenišno đubrivo (npr. djetelina, lucerka)
Primjer četvorodjelne rotacije u plasteniku
- Prva sezona – Plodonosne biljke: Paradajz, paprika, patlidžan (biljke koje zahtijevaju puno hranljivih materija, posebno azota, fosfora i kalijuma).
- Druga sezona – Mahunarke: Pasulj, grašak, sočivo (obogaćuju zemlju azotom zahvaljujući simbiozi sa bakterijama koje vežu azot iz vazduha).
- Treća sezona – Korjenasto povrće: Šargarepa, cvekla, repa (koristi različite slojeve tla i pomaže u poboljšanju njegove strukture).
- Četvrta sezona – Lisnato povrće: Salata, spanać, kupus (ima plitke korjene i koristi hranljive materije iz gornjih slojeva tla, ostavljajući dublje slojeve za narednu sezonu).
Savjeti za rotaciju u plasteniku
- Zemljište obogatiti kompostom i stajskim đubrivom prije svake nove sezone kako bi se nadoknadile hranljive materije.
- Redovno pregledajte biljke radi ranog otkrivanja štetočina i bolesti.
- Koristite pokrovne usjeve ili zeleno đubrivo (djetelina, facelija) između glavnih kultura kako bi se dodatno poboljšala struktura tla i sprečila erozija.
- Pazite na mikroklimatske uslove u plasteniku, kao što su vlažnost i temperatura, jer oni značajno utiču na zdravlje biljaka.
Ova četvorodjelna rotacija pomaže u održavanju zdravlja tla, smanjenju štetočina i bolesti i povećanju prinosa u plasteniku.
Praktični savjeti
Vodite detaljne bilješke o tome koje usjeve ste uzgajali na kojim parcelama i kada. Ovo vam pomaže da pratite rotaciju i planirate buduće sadnje. Pokrovni usjevi, kao što su djetelina ili grahorica, mogu se uzgajati između glavnih usjeva kako bi se dodatno poboljšala struktura tla i spriječila erozija.
Fleksibilnost je ključna. Ako primijetite promjene u zdravlju zemljišta ili prinosima, prilagodite svoj plan rotacije prema potrebama.
Prekratke rotacije mogu dovesti do nakupljanja štetočina i bolesti. Osigurajte dovoljno dug period između uzgoja sličnih biljaka na istoj parceli. Uključite širok spektar biljaka u svoju rotaciju kako biste maksimalno povećali koristi. Izbjegavajte uzgoj istih ili sličnih vrsta biljaka prečesto. Pratite stanje tla i prilagodite đubrenje i obradu prema potrebama. Tlo bogato hranljivim materijama ključ je za zdrav rast biljaka.
Rotacija usjeva i ekološka poljoprivreda su ključne prakse za održivu poljoprivredu. Obe metode fokusiraju se na zdravlje tla, očuvanje ekosistema i smanjenje upotrebe sintetičkih hemikalija. Kada se primjenjuju zajedno, one se međusobno podržavaju i pojačavaju pozitivne učinke na okolinu i prinos usjeva.
U ekološkoj poljoprivredi, gdje se ne koriste sintetički pesticidi, rotacija usjeva postaje ključna metoda za kontrolu štetočina i bolesti. Rotacijom se prekida životni ciklus štetočina i smanjuje rizik od pojave bolesti specifičnih za određene usjeve.
Održavanje plodnosti zemljišta
Eko poljoprivreda se oslanja na prirodne izvore hranljivih materija kao što su kompost i zelenišno đubrivo. Raznolike biljke u rotaciji stvaraju povoljne uslove za širi spektar mikroorganizama i korisnih insekata. Ova biološka raznolikost doprinosi zdravlju zemlje i prirodnoj otpornosti.
Dakle, rotacija usjeva je ključna praksa za održivu poljoprivredu. Ovakva praksa zahtijeva malo više pažnje i planiranja, ali dugoročne koristi su vrijedne truda.
Preuzeto sa: https://www.agroklub.rs/
