Nikšić, 23. decembar, 2024.
Nacionalna konferencija ,,Jačanje uloge farmera u lancu vrijednosti – zajedno do održive zelene tranzicije”, koju je organizovala Mreža za ruralni razvoj Crne Gore, okupila je preko 70 učesnika uključujući farmere, predstavnike institucija, mljekarske industrije, nevladinog sektora, trgovaca, studenata i predstavnike medija. Na ovoj otvorenoj platformi svi učesnici su imali priliku da učestvuju u razgovoru i razmijene mišljenja o izazovima i mogućnostima crnogorskog farmera.
Mreža za ruralni razvoj organizovala je pet participativnih i konsultativnih radionica na kojim su učestvovali farmeri, predstavnici institucija, kao i predstavnici mljekara i udruženja. Tema ovih radionica je bila položaj farmera u mljekarskom sektoru i izazovi sa kojima se suočavaju a održane su dva puta u Nikšiću, Danilovgradu, Tuzima i Bijelom Polju. Cilj ovih konsultacija je bio da se čuje glas malih farmera, koje su to njihove potrebe, problemi i interesi a takođe i da se svim akterima pruži mogućnost da zajednički promišljaju o načinima kako da se unaprijedi položaj farmera u lancu vrijednosti u mljekarskom sektoru. Rezultati i zaključci sa ovih radionica poslužili su kao osnova ekspertkinji Ilinki Beatović Nikić da kreira Nacionalni izvještaj na temu: Unapređenje položaja farmera u lancu vrijednosti u mljekarskom sektoru u Crnoj Gori.
Primarni cilj Konferencije je bio prezentacija detaljnih nalaza upravo Nacionalnog izvještaja, ali i da okupi ključne zainteresovane strane i stimuliše diskusiju između donosioca odluka, javnog i privatnog sektora, farmera i njihovih udruženja o tome kako bi se položaj farmera u Crnoj Gori mogao unaprijediti.
Konferenciju je otvorio predsjednik Mreže za ruralni razvoj Crne Gore, Ratko Bataković, koji je pozdravio sve prisutne i rekao da je Mreža za ruralni razvoj osnovana prije 12 godina sa ciljem da bude platforma koja će okupljati sve relevantne činioce kako bi unaprijedili i poljoprivredu i sve ekonomske aktivnosti koje se dešavaju u ruralnim oblastima i učinili da se svako osjeća bolje na selu i da stvorimo bolje uslove, a takođe izrazio zadovoljstvo što je Mreža uspjela da okupi učesnike iz svih sektora od farmera do donosioca odluka, predstavnika mljekarske industrije, prerađivačkog i nevladinog sektora.
Nakon njega predsjednik Skupštine opštine Nikšić, Nemanja Vuković, je poručio da želi da se sa ove konferencije pošalje jasna poruka koliko je važna poljoprivreda, a zatim istakao da je lokalna uprava tokom ove godine izdvojila oko 370 hiljada eura za subvencije proizvođačima mlijeka, dok je budžetom za narednu godinu predviđeno 440 hiljada. Potom je naglasio da su u protekle tri godine retroaktivno isplaćene sve subvencije. Budući da od 2013. do 2021. nije bilo isplate subvencije mljekarima, lokalna uprava je, uz puno poštovanje tog rada, retroaktivno isplatila subvencije paralelno sa isplatom subvencija za tekuće godine. U cilju bolje pristupačnosti selima i podsticaja mladim ljudima da se vrate na selo i započnu poljoprivrednu proizvodnju, velika su ulaganja u putnu infrastrukturu, naročito u seoskim područjima. Poručio je da svi zajedno mogu i moraju doprinijeti da se poljoprivreda, kao izuzetno značajan potencijal, iskoristi kako bi Crna Gora tu privrednu granu izdigla na još veći nivo.
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Vladimir Đaković je izrazio zadovoljstvo što je sala puna i što je šira javnost prepoznala značaj ove teme i poljoprivrede uopšte i da će se rado odazvati i učestvovati na svim sličnim događajima. Takođe je najavio da će se crnogorsko sirovo mlijeko do 2028. godine izvoziti u EU, da su angažovani stručnjaci iz regiona koji će obučavati naše poljoprivrednike kako bi sirovo mlijeko dostiglo evropske standarde.
Profesor dr Milutin Đuranović, predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori (PKCG), kazao je da moramo biti svjesni da je poljoprivreda hrana, a bez hrane se ne može. „Kada kažem hrana, mislim na proizvodnju zdrave hrane. Zdravlje na usta ulazi, ali i bolest, zbog toga moramo imati zdravu hranu. Nažalost, Crna Gora se na listi oboljelih od karcinoma ‘popela’ na četvrto mjesto u svijetu. Podatak je frapantan. Još jedan podatak – ove godine ćemo imati rekordan uvoz hrane i pića od milijardu. Svakoga dana 2,8 miliona eura ode iz Crne Gore na uvoz hrane i pića“, kazao je Đuranović. Lanac vrijednosti, kako je rekao, čine farmer, prerađivač, trgovac, potrošač i država, i upravo su trgovci, potrošači i država i oni su ti koji mogu unaprijediti pomenuti lanac. Naveo je primjere Slovenije i Hrvatske koje su kampanjama istakle važnost kupovine domaćeg proizvoda, a potrošači na to adekvatno odgovorili, kupovinom istog. „Kada kupimo proizvod koji nije iz Crne Gore mi ulažemo u drugu državu. Kada kupimo domaći proizvod mi ulažemo u svoju državu. Zbog toga treba da favorizujemo domaće proizvode, naravno podrazumijevajući da je dobar odnos cijene i kvaliteta“, poručio je Đuranović.
A predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore, Boško Miličić je istakao da je Poljoprivredni klaster dao svoj doprinos tokom konsultativnih radionica sa konkretnim predlozima za unapređenje položaja farmera ali da je u svemu tome veoma važna podrška države. Naglasio je da to udruženje ima jedan ključni cilj, a to je povećanje agrobudžeta za pet procenata, od ukupnog državnog budžeta zato što su poljoprivrednici stubovi naše ekonomije, zaštitnici prirodnih resursa i čuvari života u ruralnim područjima. Veće ulaganje u poljoprivredu znači više podrške domaćim proizvođačima, veću bezbjednost hrane za naše građane i priliku da mladi ostanu na selu i grade svoju budućnost ovdje u Crnoj Gori. Ovo nije samo zahtjev, već potreba za opstanak i napredak – kazao je Miličić.
Nakon uvodnih obraćanja, ekspertkinja, gospođa Ilinka Beatović, predstavila je detaljan pregled rezultata konsultativnog procesa kroz Nacionalni Izvještaj. Neki ključni nalazi ovog izvještaja su:
- Nedostaci u komunikaciji između različitih aktera u lancu vrijednosti
- Nedostatak radne snage na gazdinstvima
- Česte promjene zakona koje se odnose na poreze i doprinose (prilikom usvajanja seta zakona za primjenu programa “Evropa Sad”)
- Problemi vezani za aspekt selekcije stoke (uvoz grla lošijeg kvaliteta, loše genetske karakteristike)
- Nesigurnost u dijelu dostupnosti obradivih poljoprivrednih površina za proizvodnju stočne hrane (mogućnost i uslovi zakupa zemljišta)
- Pojava i loša kontrola zaraznih bolesti
- Visoke trgovačke marže
Pored ostalog, izvještaj je dao i odgovore na pitanja kako prevazići sve ove slabosti. Jačanje saradnje između proizvođača mlijeka i uopšte jačanje saradnje između svih aktera u lancu vrijednosti je ključna preporuka. Zatim, trebalo bi početi sa rješavanjem loših trgovačkih praksi, razvijati tržišno orjentisane modele proizvodnje, a naravno i pratiti i primjenjivati rezultate istraživanja i inovacija u ovoj oblasti.
Učesnici na samoj Konferenciji su došli do sledećih zaključaka: da je udruživanje farmera neophodan uslov za jačanje njihovog položaja u lancu vrijednosti proizvodnje mlijeka u Crnoj Gori. Farmeri su svjesni koliko bi veće udruživanje ojačalo njihov položaj i omogućilo, što je i cilj, da ostvare bolje, veće i stabilnije prihode, da postignu veću cijenu mlijeka, da imaju konstantnu proizvodnju i budu konkurentni na tržištu. Takođe, smatraju da bi politička zastupljenost farmera u Parlamentu snažno doprinijela da se njihov glas bolje čuje, kao i da se pomogne rješavanju problema koji se tiču unapređenja zakonske regulative, povećanja agrobudžeta, efikasnijeg rada organa uprave koji se bave resorom poljoprivrede. Pored toga, potrebno je afirmisanje domaćih autohtonih rasa u proizvodnji mlijeka iz višerazloga, a između ostalog što je ruralna i manje pristupačna područja moguće uspješno održivo iskorišćavati gajenjem upravo ovih rasa a zatim i zbog većeg interesovanja za organskom proizvodnjom i autohtonim proizvodima dobijenih od tradicionalnih-autohtonih rasa gajenih u njihovom izvornom području. A na kraju su se učesnici usaglasili da je i uloga medija jedan od ključnih faktora koji je potrebno unaprijediti, pri čemu je neophodno raditi na edukaciji i specijalizaciji novinara i njih uključivati kroz sve procese.
Mreža za ruralni razvoj Crne Gore, na osnovu navedenog izvještaja i diskusije tokom konferencije, će pripremiti Policy dokument koji će, uzimajući u obzir dosadašnje nalaze, sadržavati prijedloge i preporuke kao i moguća rješenja za poboljšanje položaja farmera u lancu vrijednosti. Nakon izrade, dokument će biti upućen resornom ministarstvu.
