Od zagovaranja do sprovođenja konkretnih mjera bila je ključna poruka Regionalne konferencije „Osnaživanje žena sa sela na Zapadnom Balkanu: od zagovaranja do sprovođenja“, održane 29. septembra 2026. godine u Korči, u Albaniji.
Konferencija je održana uoči 15. oktobra, Međunarodnog dana žena sa sela, dok su Ujedinjene nacije 2026. godinu proglasile Međunarodnom godinom poljoprivrednica.
Okupila je predstavnice organizacija žena sa sela, poljoprivrednih organizacija, civilnog društva, institucija i stručnjake iz Sjeverne Makedonije, Albanije, Crne Gore, Kosova, Srbije i Bosne i Hercegovine, stvarajući važan regionalni prostor za dijalog, razmjenu iskustava i zajedničko djelovanje u cilju ekonomskog i društvenog osnaživanja žena sa sela.
Konferenciju je organizovalo udruženje „Unë Gruaja“, u okviru aktivnosti Regionalne platforme za unapređenje ekonomskog i društvenog položaja žena sa sela na Zapadnom Balkanu, uz podršku Švedske i organizacije We Effect.
Tokom diskusija istaknuto je da se žene sa sela širom Zapadnog Balkana i dalje suočavaju sa brojnim zajedničkim izazovima, od ograničenog pristupa zemljištu, finansijskim sredstvima, poljoprivrednoj podršci i tržištima, do nedovoljne socijalne zaštite, dostupnosti usluga njege i učešća u procesima donošenja odluka.
Istovremeno, konferencija je pokazala snagu, znanje, otpornost i liderske sposobnosti žena sa sela, koje nijesu samo proizvođačice hrane i čuvarke ruralnih zajednica, već i preduzetnice, liderke i važne akterke poljoprivrednog i ruralnog razvoja.
Od zajedničkih izazova do zajedničkih preporuka
Jedan od važnih rezultata konferencije bila je izrada Zajedničkih preporuka za osnaživanje žena sa sela na Zapadnom Balkanu.
Preporuke pozivaju na unapređenje zakonskog i političkog okvira, ravnopravna prava na zemljište i imovinu, bolji pristup finansiranju, poljoprivrednoj podršci i tržištima, kvalitetnije savjetodavne i digitalne usluge, kao i snažniju podršku gazdinstvima, preduzećima i zadrugama koje vode žene.
Posebno je naglašena potreba za stabilnom socijalnom zaštitom, dostupnim zdravstvenim uslugama i uslugama njege, većim učešćem žena sa sela u donošenju odluka, sprečavanjem nasilja, unapređenjem ruralne infrastrukture i jačanjem otpornosti na klimatske promjene.
Posebna pažnja posvećena je odgovornosti institucija i konkretnom sprovođenju preuzetih obaveza. To podrazumijeva budžetiranje koje uvažava rodnu ravnopravnost, unapređenje statističkih podataka razvrstanih po polu, jasno definisane ciljeve, određivanje odgovornih institucija, mjerljive pokazatelje i redovno praćenje rezultata. Učesnici su istakli i da su za trajne promjene neophodni snažnija saradnja vlada, civilnog društva, poljoprivrednih organizacija i privatnog sektora, kao i kontinuirana regionalna saradnja i razmjena dobrih praksi.
Žene sa sela: snaga sadašnjosti i kreatorke budućnosti
Otvarajući konferenciju, Afroviti Gusho, izvršna direktorica udruženja „Unë Gruaja“, istakla je snagu i doprinos žena sa sela:
„Žene sa sela nijesu samo dio istorije naših zajednica – one su snaga sadašnjosti i kreatorke budućnosti.“
Naglasila je da region ne treba samo da govori o ženama sa sela, već i da ih sasluša, prepozna izazove sa kojima se suočavaju i stvori više mogućnosti da preuzmu vodeće uloge, samostalno donose odluke i oblikuju budućnost kakvu zaslužuju.
U ime Regionalne platforme, Magbule Hyseni, nacionalna koordinatorka za Kosovo, istakla je značaj regionalne saradnje:
„Platforma je od ideje prerasla u konkretno djelovanje zahvaljujući saradnji i razmjeni iskustava među organizacijama širom regiona.“
Ona je naglasila da saradnja, prijateljstvo i povjerenje mogu dovesti do inicijativa koje prevazilaze granice i donose stvarne promjene ženama sa sela, posebno onima koje obrađuju zemlju i proizvode hranu.
Regionalni dijalog za konkretno djelovanje
U okviru prvog panela, pod nazivom „Izazovi žena sa sela“, predstavljena su iskustva iz šest zemalja učesnica, primjeri uspješnih žena sa sela i ključni nalazi Nacionalnih dokumenata o položaju žena sa sela, sa posebnim osvrtom na njihovo ekonomsko osnaživanje.
Konferencija je nastavljena regionalnim dijalogom sa predstavnicima institucija i stručnjacima, tokom kojeg se razgovaralo o tome kako institucije mogu pretvoriti zagovaranje u konkretne mjere i unaprijediti uslove za žene sa sela kroz bolji pristup programima podrške, obrazovanju, tržištima, socijalnoj zaštiti i procesima donošenja odluka.
Konferencija je bila i prilika da predstavnici iz regiona dodatno osnaže međusobnu saradnju i utvrde zajedničke prioritete za buduće djelovanje.
Među govornicima i predstavnicima institucija bili su Erik Illes, zamjenik ambasadora i šef razvojne saradnje u Ambasadi Švedske u Tirani; Petrika Tollkuçi, predsjednik Regionalnog savjeta Korče; Florinda Zegullaj, predstavnica državne uprave za okrug Korča; Adela Baboci, stručnjakinja za programe poljoprivrede i ruralnog razvoja u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja; i Sotiraq Mangëri, direktor lokalne kancelarije za obrazovanje u Pogradecu.
Nastavak regionalne saradnje
Regionalna platforma okuplja organizacije koje rade na unapređenju ekonomskog i društvenog položaja žena sa sela i jačanju njihovog glasa u kreiranju politika i donošenju odluka širom Zapadnog Balkana.
Nakon konferencije, nacionalne koordinatorke Regionalne platforme održale su koordinacioni sastanak na kojem su razmatrale i definisale naredne aktivnosti i prioritete Platforme.
Konferencija u Korči poslala je jasnu poruku: vrijeme je da se sa zagovaranja za prava žena sa sela pređe na konkretno djelovanje.
Organizacije okupljene u Regionalnoj platformi ostaju posvećene zajedničkom radu na stvaranju uslova u kojima će žene sa sela širom Zapadnog Balkana imati jednake mogućnosti, veću ekonomsku samostalnost, snažniju socijalnu zaštitu i značajniju ulogu u oblikovanju budućnosti poljoprivrede i ruralnih zajednica.
